Pravna pomoć

     UVOD

       Unazad par godina izdata je brošura „Vodič kroz prava osoba s invaliditetom“  sa svrhom da pomogne osobama sa invaliditetom, roditeljima, skrbnicima te raznim službama kako bi se  pobliže upoznale i informirale o zakonskim i podzakonskim aktima koja reguliraju prava i mogućnosti osoba sa tjelesnim ili mentalnim oštećenjem kao i psihički bolesnima, a u svrhu zadovoljavanja njihovih specifičnih potreba i što bolje integracije u svakodnevnom životu.

Ovo bi se moglo smatrati drugim proširenim izdanjem koje je upotpunjeno i prati najnovije promjene u zakonskim regulativama kako u pravima iz socijalne skrbi tako i kod službi koje u okviru svojih djelatnosti  pokrivaju problematiku invaliditeta.

Brošura je informativnog karaktera i služi kao pomoć u traganju za zakonskim regulativama te  obzirom na česte izmjene obuhvaća saznanja mogućih ostvarivanja prava koja su na snazi.

 

1. PRAVA IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

 

Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine 157/13) predviđa sljedeća prava iz sustava socijalne skrbi:

  • Zajamčena minimalna naknada
  • Naknada za troškove stanovanja
  • Troškovi ogrjeva
  • Jednokratna naknada
  • Naknade u vezi s obrazovanjem
  • Osobna invalidnina
  • Doplatak za pomoć i njegu
  • Status roditelja-njegovatelja
  • Naknada do zaposlenja
  • Te socijalne usluge (informiranje, prepoznavanje, procjena potreba,savjetovanje i pomaganje, pomoć u kući, psihosocijalna podrška, rana intervencija, integracija, boravak, smještaj, organizirano stanovanje i dr.)

Za svako od navedenih prava postoje zakonske odredbe kada i pod kojim uvjetima se navedeno pravo može ostvariti, a isto tako potkrijepljeni su različitim pravilnicima koji se primjenjuju u skladu sa odlukama Ministra socijalne politike i mladih.Temeljni pravilnik je Pravilnik o sustavu i načinu rada tijela vještačenje u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (Narodne navine NN 64/02, 105/07 i 145/11) kojim se u Nalazu i mišljenju PTV-komisije utvrđuju vrsta i stupanj oštećenja zdravlja (konkretno postojanje težeg ili teškog invaliditeta) iz čega proizlaze materijalna prava korisnika ili oblici socijalnih usluga.

 

2. NAČIN OSTVARIVANJA PRAVA

Za stjecanje bilo kojeg prava potrebno se obratiti pisanim zahtjevom pri nadležnom Centru za socijalnu skrb na čijem području stranka ima prijavljeno prebivalište odnosno boravište. Za sve informacije, inicijalni razgovor, vrste prava , obrasce zahtjeva i dostavu potrebne dokumentacije obraća se Prijemnom uredu navedenog Centra.Informacije se mogu dobiti i telefonom, faxom, mailom.

Podnosioci zahtjeva mogu biti:

-svaka punoljetna osoba, državljanin RH

-roditelj za maloljetno dijete

-roditelj za punoljetno dijete nad kojim je produžena roditeljska skrb nakon punoljetnosti -skrbnik

-škole, ustanove i sl.

Postupak se može pokrenuti i po službenoj dužnosti djelatnika Centra već prema vlastitoj nadležnosti.Za svako pravo potrebna je popratna  propisana dokumentacija ne starija od šest mjeseci,a ukoliko je zdravstveno stanje stranke toliko narušeno da nije u stanju istu prikupiti, Centar za socijalnu skrb istu prikuplja po službenoj dužnosti.

Novčane naknade i prava priznavaju se od dana podnošenja zahtjeva; smještaji, boravci ili udomiteljstva od prvog dana korištenja istoga, a neka prava od dana izvršnosti rješenja kao što je pravo na status roditelj-njegovatelj.

Stranka koja je nezdovoljna rješenjem Centra za socijalnu skrb može uložiti žalbu Ministarstvu socijalne politike i mladih, a ako ni tada nije zadovoljna predviđena je zadnja mogućnost, a to je upravni spor kod Ustavnog suda RH.

 

3. MATERIJALNA PRAVA OSOBA SA INVALIDITETOM

Osobe koje su kategorizirane pri Prvostupanjskom tijelu vještačenja  Centra za socijalnu skrb zbog tjelesnog, mentalnog oštećenja, psihičke bolesti ili više vrsta oštećenja zdravlja te starosti i nemoći i kod kojih je utvrđena privremena ili trajna promjena u zdravstvenom stanju, vrsta, stupanj i težina (teži ili teški invaliditet), postojanje prijeke potrebe stalne ili privremene pomoći i njege te njezin opseg (puni ili smanjeni) kao i vremensko trajanje (navodi se potreba ponovnog vještačenja ili je zdravstveno stanje definitivno) po završenom vještačenju dobiva Nalaz i mišljenje koje služi kao osnova za priznavanje određenog prava. To se odnosi i za materijalna prava i za socijalne usluge smještaja i sl.

Materijalna prava su: osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelj njegovatelj, naknada do zaposlenja.

  • OSOBNA INVALIDNINA

Osobna invalidnina je novčana potpora namjenjena osobi s teškim invaliditetom ili drugom teškom promjenom u zdravstvenom stanju u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba i ako to pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi.

Osoba koja koristi pravo na osobnu invalidninu ne može koristiti pravo na doplatak za pomoć i njegu, a isto pravo se obustavlja kod stalnog smještaja u zdravstvenu, socijalnu ili školsku ustanovu dok taj smještaj traje.

Vrstu i težinu invaliditeta i težinu promjene u zdravstvenom stanju pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi i to je promjenjivo, a navodi se u Nalazu i mišljenju gore opisanom.

Pravo na osobnu invalidninu priznaje se rješenjem Centra za socijalnu skrb od dana podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, a na ime Nalaza i mišljenja sa komisije.

Novčani iznos je promjenjiv i ovisi o prihodima osobe sa teškim invaliditetom te imamo dvije situacije.

  1. Ako osoba kod koje je utvrđen teški invaliditet nema nikakvih vlastitih prihoda, niti imovine (vlasništvo ili suvlasništvo stana, kuće ili drugog objekta koji ne služi njemu ili članu obitelji za podmirenje osnovnih stambenih potreba) osobna invalidnina iznosi 250% za izračun davanja iz socijalne skrbi što iznosi 1250,00 kn mjesečno.
  2. Ako osoba ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvrđuje se kao razlika između navedenog iznosa (1250,00 kn) i prosječnog prihoda u prethodna tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva. U prihod se uračunava osobna ili obiteljska mirovina iznad iznosa najniže mirovine ostvarene za 40 godina mirovinskog staža (2338,80 kn je trenutan iznos mirovine koji se ne obračunava, a sve što je iznad ulazi u izračun i u tom slučaju osobna invalidnina je mjesečno varijabilna u isplati.

Prihodi koji se ne uračunavaju: pomoć za uzdržavanje, pomoć za troškove stanovanja, ortopedski dodatak, doplatak za djecu kao i zakonom utvrđeno uzdržavanje djece  razvedenih roditelja (tzv. alimentacija).

 

  • DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU

Doplatak za pomoć i njegu je novčana potpora namjenjena osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavci namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju, svlačenju, održavanju osobne higijene i dr.

Osoba koja ima sklopljen ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju nema pravo na ovu materijalnu pomoć kao i kod prihoda po članu kućanstva, za samca iznos prihoda ne smije prelaziti 250% osnovice, a to je 1250,00 kn mjesečno, a za člana obitelji, iznos iznad 200% što iznosi 1000,00 kn.

Visina doplatka za pomoć i njegu Centar za socijalnu skrb rješenjem može priznati u punom ili smanjenom opsegu ovisno što nalaze nalaz i mišljenje, od dana podnošenja zahtjeva.

Puni opseg iznosi 100% osnovice za izračun što iznosi 500,00 kn mjesečno.

Smanjeni opseg iznosi 70% osnovice za izračun što iznosi 350,00 kn mjesečno.

Neovisno o prihodima samca ili člana obitelji, pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom opsegu imaju: osobe sa težim invaliditetom, osobe sa težim promjenama u zdravstvenom stanju, slijepe, gluhe i gluhoslijepe osobe koje nisu sposobne za samostalan život i rad.

Pravo na smanjeni opseg neovisno o prihodima imaju osobe slijepe, gluhe, gluhoslijepe koje su   osposobljene za samostalan život i rad te osobe potpuno lišene poslovne sposobnosti.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu ne mogu ostvariti osobe kojima je priznato pravo na osobnu  invalidninu ili je osiguran stalan ili tjedni smještaj u ustanovi socijalne skrbi, zdravstvene ustanove i drugo.Ako je u zdravstvenoj ustanovi dulje od 15 dana gdje drugi skrbe o njemu također se doplatak za pomoć i njegu ne isplaćuje.

Ako članovi obitelji   ne mogu pružiti uslugu zadovoljavanja pojedine potrebe  iznimno se može osigurati i usluga pomoći i njege u kući.

Kod djece, pravo na doplatak za pomoć i njegu nema dijete čiji roditelj koristi dopust ili mirovanje  radnog odnosa do 3.godine života djeteta, dijete za koje roditelj koristi skraćeno radno vrijeme ili dopust do 8.godine. Eventualno može ostvariti pravo na smanjeni opseg ako udovoljava propisanom novčanom cenzusu.

  • STATUS RODITELJ NJEGOVATELJ

Ovo pravo stječe jedan od roditelja djeteta sa teškoćama u razvoju, osobe sa teškim invaliditetom koje su potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i kojima je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koje je roditelj osposobljen od strane liječnika.Također osobama koje su u potpunosti nepokretne i uz pomoć ortopedskih pomagala te osobama sa više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog čega nisu u stanju zadovoljiti osnovne životne potrebe.Dijete može u tom slučaju boraviti u ustanovi predškolskoj, obrazovnoj ili zdravstvenoj, domu ili na boravku manje od 4 sata.Ako je duže od 4 sata na boravku, a roditelj mu svakodnevno pruža usluge pomoći i njege status će mu se priznati.Ovo pravo se koristi i nakon punoljetnosti djeteta dok takva potreba traje a najdulje do 65 godine života roditelja njegovatelja.

Iznimno kada dijete sa teškoćama nema roditelje ili niti jedan od  roditelja ne živi s djetetom i o njemu ne brine ili živi, ali nije u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu zbog psihofizičkog vlastitog stanja, jednom od članova obitelji može se na njegov zahtjev priznati status njegovatelja.Pravo se može priznati i bračnom ili izvanbračnom drugu roditelja koji živi u obiteljskoj zajednici sa djetetom.Ukoliko u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju status njegovatelja mogu steći oba roditelja ili se može priznati osim roditelja  i nekom od  članova obitelji. Pravo se ne može steći ako je dijete na stalnom smještaju, poludnevnom ili cjelodnevnom boravku.

Rješenje donosi Centar za socijalnu skrb nakon što utvrdi sve relevantne činjenice, a zatim cjelokupni predmet sa Nalazom i mišljenjem sa PTV-komisije odlazi na reviziju u Ministarstvo socijalne skrbi i politike koji izdaju pismenu suglasnost da ovo pravo može otpočeti i sa danom izvršnosti osoba zasniva radni odnos kod Centra prema posebnim propisima te za to dobiva naknadu u iznosu pet osnovica  za izračun što iznosi 2500,00 kn mjesečno.Ministarstvo rješenje Centra može i poništiti ili djelomično prihvatiti i poslati na nadopunu ili ga izmjeniti u roku od 3 mjeseca ili duže ako je potrebno obaviti poslove vezane za nalaz i mišljenje.

Pravo na status njegovatelja prestaje na zahtjev roditelja njegovatelja, ako zbog svog psihofizičkog stanja više nije u mogućnosti obnašati brigu o djetetu, ako iz opravdanih razloga ne obavlja poslove njegovatelja, ako se nalazi u pritvoru, zatovoru ili na izdržavanju kazne zatvora u trajanju dužem od 2 mjeseca, kad našvri 65 godina ili smrću djeteta ili roditelja njegovatelja.

 

  • NAKNADA DO ZAPOSLENJA

Ovo pravo odnosi se na dijete koje je sa teškoćama u razvoju završilo osnovnoškolsko ili srednjoškolsko obrazovanje  kao i visokoškolsko, koje je kategorizirano pri Prvostupanjskom tijelu vještačenja kao osoba sa invaliditetom ili oštećenjem i koja se u roku mjesec dana prijavila Zavodu za zapošljavanje (npr. završeno obrazovanje u Centru za odgoj i obrazovanje). Osoba podnosi zahtjev Centru za socijalnu skrb o čemu se donosi rješenje prava na naknadu u iznosu od 70% osnovice izračuna što iznosi 350,00 kn i to pravo traje dok se osoba ne zaposli.Pravo se može ponovno priznati ako zaposlenje prestane neovisno o volji korisnika i on ne ostvaruje naknadu za vrijeme nezaposlenosti  po drugim propisima. Osoba nema istovremeno pravo na doplatak za pomoć i njegu.

 

Centar za socijalnu skrb prati stečena prava i pazi na vrijeme ponovnog vještačenja u    pojedinačnim slučajevima. Ukoliko se roditelj ili korisnik ne odazovu ili ne obnove postupak vještačenja prava se obustavljaju, a za preplaćeni iznos vrši se potraživanje kroz naknadu štete. Neosnovan novac potrebno je vratiti Centru.

  • Ostala materijalna prava kojima mogu biti obuhvaćene osobe sa invaliditetom prema potrebi:

a) zajamčena minimalna naknada

Pravo na pomoć za uzdržavanje ima samac ili obitelj bez prihoda ili ako su njihovi prihodi niži od tzv. „cenzusa“, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, prihodima od imovine ili na drugi način. Cenzus se utvrđuje u postotku (%) od osnovice za izračun davanja u socijalnoj skrbi i određen je prema broju članova kućanstva. Ovdje osoba ne može imati osobni automobil koji je registriran i u voznom redu, ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, nedavno prodanu nekretninu i novac na štednji,utvrđuju se zakonski obveznici uzdržvanja po Obiteljskom zakonu.Zahtjev se podnosi nadležno mjesnom Centru za socijalnu skrb, provodi se postupak utvrđivanja sveukupnih obiteljskih uvjeta i socio-ekonomske situacije te donosi rješenje.Osobna invalidnina i doplatak za pomoć i njegu, alimentacija, dječji doplatak ne ulaze u prihode koji se obračunavaju.

b) jednokratna novčana pomoć

Pravo na jednokratnu pomoć može ostvarivati samac ili obitelj koji, zbog trenutačnih okolnosti

(rođenje djeteta, bolest, smrt člana obitelji, duži boravak na hospitalizaciji, elementarne nepogode, izdaci školovanja djeteta…) a prema ocjeni centra za socijalnu skrb nisu u mogućnosti djelomično ili u cijelosti zadovoljiti osnovne životne potrebe. Zahtjev se podnosi Timu za novčane pomoći nadležnog Centra za socijalnu skrb, a o visini iznosa odlučuje navedeni Tim do visine 2500,00 kn. Ako zadovoljenje potrebe zahtjeva veći iznos Centar je dužan zatražiti prethodnu suglasnost Ministarstva socijalne politike i mladih.Priroda ove vrste materijalnog davanja je izvanrednost životne situacije (dokaz računom, otpusnim pismom i sl.) i o tome Centar donosi rješenje.

 

c) pomoć za podmirenje troškova stanovanja

Pomoć za podmirenje troškova stanovanja (najamnina, komunalne naknade, električna energija, plin, grijanje, voda, telekomunikacije) može se odobriti samcu ili obitelji  ako se plaćanje tih troškova ne osigurava po drugoj osnovi.

Ova prava uglavnom se ostvaruju na razini lokalne samouprave i uprave – općine i županije, a prema njihovim utvrđenim odlukama i pravilnicima koji se svake godine usklađuju. U tu vrstu pomoći ulaze i besplatan gradski prijevoz, besplatne marende za školsku djecu, bonovi za nabavku knjiga, jednokratna pomoć za ogrijev,pučka kuhinja,  davanje stanova u najam ili nužni smještaj za potrebite.

(za Grad Rijeku na snazi je Odluka o socijalnoj skrbi  „Službene novine Primorsko-goranske županije“ 21/12)

 

4. SOCIJALNE USLUGE

Socijalne usluge obuhvaćaju sve aktivnosti, mjere i programe namjenjene sprječvanju, prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinca,poboljšanju kvalitete života, a mogu biti privremene, povremene i stalne.

Uvijek je informiranje, prepoznavanje i početna procjena početak za osmišljavanje adekvatne i korisne socijalne akcije bilo da je u pitanju savjetovanje, stručna pomoć u obitelji, rana intervencija ili uključivanje u razne oblike i programe obrazovanja, osposobljavanja, boravaka kao i zapošljavanja ili pružanja posebnih usluga u zadovoljenju interesa korisnika.

a) U okvirima savjetovanja i pomaganja ubrajaju se sve aktivnosti koje usmjeruju (gdje, kako,kome) korisnike na što svrsishodnije prevladavanje pojavih teškoća bilo osobnih ili obiteljskih a vezano sa svakodnevne ili izvanredne životne okolnosti,kao i podrške u kriznim siutacijama.Uključivanje u obiteljski centar i dr. Tako gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na pomoć stručnog prevoditelja u postupcima ostvarivanja prava iz socijalne skrbi.

b) Pomoć i njega u kući

Može odobriti Centar za socijalnu skrb je osobi zbog tjelesnog, mentalnog ili psihičkog oštećenja i trajnih promjena u zdravlju ili uslijed starosti prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe kada članovi obitelji nisu u mogućnosti istu pružiti, a osoba nema sklopljen ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.Prihod samca ili člana obitelji ne može prelaziti iznos od 300% osnovice što iznosi 1500,00 kn mjesečno. Pomoć se može odobriti i osobi sa privremenom zdravstvenom promjenom. Pravo se sastoji u organiziranju prehrane (od nabave i dostave gotovih obroka u kuću do nabavke namirnica i pomoći u pripremanju obroka, pranju suđa…); obavljanje kućnih poslova (pospremanje stana, donošenje ogrjeva, pranje i glačanje, nabava lijekova i sl.), održavanja osobne higijene (pomoć u oblačenju,svlačenju, kupanju) te zadovoljavanju drugih svakodnevnih potreba.

c)Stručna pomoć u obitelji i usluga rane intervencije, integracije

Ovdje se radi o paleti vidova od psihosocijalne pomoći i rehabilitacija do ranih intervencija uključivanja djece od najranije dobi u sustave već prema simptomima ili uočavanju oštećenja te uključivanja djece u socijalne mreže usluga, potom u predškolske i školske ustanove odnosno boravke bilo da su povremeni,poludnevni ili cjelodnevni

d) Smješaj i boravci

Obuhvaća sve oblike smještaja ili boravka u domovima socijalne skrbi, udomiteljskim obiteljima, oblike koje pružaju razne vjerske zajednice, pojedine udruge i sl gdje se korisnicima osiguravaju: stanovanje tj. boravak, prehrana, čuvanje, briga o zdravlju, odgoj i obrazovanje, psihosocijalna rehabilitacija, njega i sl.Pored stalnih smještaja, tjednih i privremenih, zatim organiziranih stanovanja, veoma se populariziraju poludnevni i cjelodnevni boravci za razne kategorije osoba sa invaliditetom (npr. otvoren je poludnevni boravak za psihički oboljele pri Domu „Turnić“ u Rijeci).

Zahtjev za priznavanja prava na skrb izvan vlastite obitelji podnosi se centru za socijalnu skrb koji o tome donosi rješenje. Plaćanje i način sudjelovanja korisnika i obveznika uzdržavanja u troškovima skrbi izvan vlastite obitelji propisan je posebnim Pravilnikom. Sa obveznicima uzdržavanja centar za socijalnu skrb sklapa sporazum  kojim se utvrđuje visina doprinosa.Pri utvrđivanju iznosa vodi se računa o imovnom stanju i drugim okolnostima (sposobnost za rad, zdravstveno stanje, potrebe članova obitelji i sl.) Sporazum ima snagu ovršne isprave.Centar za socijalnu skrb dužan je pratiti prilike u kojima korisnik skrbi živi ili boravi izvan vlastite obitelji, obići korisnika i sl.

Korisnik kojemu je osiguran stalni ili tjedni smještaj, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi ne može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu.

 

5. SKRBNIŠTVO I PRODUŽENA RODITELJSKA SKRB NAKON PUNOLJETNOSTI

(ovo pravo regulirano je Obiteljskim zakonom (NN 116/03,17/04,136/04,107/07,61/11)

Skrbništvo je oblik zaštite maloljetnih osoba bez roditeljske skrbi, punoljetnih osoba koje nisu u stanju brinuti o sebi, osoba koje ih drugih razloga nisu u stanju brinuti o svojim pravima i interesima.

Da bi se osobi koja nije u stanju brinuti o sebi i svojim interesima postavio skrbnik potrebno je podnijeti zahtjev centru za socijalnu skrb koji će u postupku utvrditi iduće korake ili će to centar učiniti po službenoj dužnosti.

Ukoliko je riječ o punoljetnoj osobi iza 18.godine koja ima roditelje i koji su voljni dalje skrbiti o svom punoljetnom djetetu bit će potrebno osobu lišiti poslovne sposobnosti  o čemu odlučuje općinski sud u izvanparničnom postupku.Prethodno će pribaviti stručno mišljenje vještaka-liječnika.

Centar za socijalnu skrb dužan je u roku 30 dana od pravomoćnosti sudske odluke imenovati     skrbnika osobi kojoj je djelomično ili u potpunosti oduzeta poslovna sposobnost. Ako roditelji                 osobe pristaju i dalje skrbiti o svom punoljetnom djetetu centar za socijalnu skrb donosi           rješenje o produženoj roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti koja se dostavlja službenim            putem matičaru radi upisa u maticu rođenih i zemljišno-knjižnom odjelu općinskog suda.

 

6. PRAVA IZVAN SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

(ovo pravo regulirano je Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08,110/08,34/11,54/13.) te Pravilnikom o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili rad sa polovinom punog radno vremena (NN 18/09 i 25/09)

a) Prava zaposlenih roditelja na skrb i brigu djeteta sa težim smetnjama u razvoju

Navedeni zakon predviđa da zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo do osme godine života djeteta na:

  1. dopust za njegu djeteta
  2. pravo na rad u skraćenom radnom vremenu,

Iza osme godine zakon predviđa samo  pravo na rad u skraćenom radnom vremenu.

Oba prava ostvaruju se pri Hrvatskom  zavodu za zdravstveno osiguranje gdje se postupa samo na zahtjev stranke (nema službene dužnosti) koja popunjava obrazac i prilaže traženu opću i medicinsku dokumentaciju.

Pravo se ostvaruje na osnovu odluke njihovog nadležnog liječničkog povjerenstva na određeni rok nakon čega se vrše kontrolna vještačenja pri istom tijelu.

Kod korištenja prava na dopust do 8.godine roditelju umjesto plaće isplaćuje naknada u iznosu od 65% proračunske osnovice u iznosu od 2.161,90 kn mjesečno, ostala prava iz radnog odnosa teku (radni staž, doprinosi…)

Kod korištenja prava na skraćeno radno vrijeme polovinu plaće dobiva od poslodavca, a preostalu razliku do pune plaće isplaćuje HZZO.

Pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom  može se odobriti do završetka redovnog školovanja ili dok potreba traje.

Ova dva prava zaposleni ne može koristiti ako je ostvario pravo na status roditelj-njegovatelj  prema Zakonu o socijalnoj zaštiti.

Ako roditelj koristi jedno od gore dva navedena prava tada dijete ne može koristiti pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom opsegu (kao pravo iz Zakona o socijalnoj skrbi) već se utvrđuju uvjeti za doplatak za pomoć i njegu u smanjenom opsegu koji su ovisni o prihodima kućanstva.

 

b) Pravo djeteta sa invaliditetom na uvećani dječji doplatak

(ovo pravo regulirano je Zakonom o doplatku za djecu NN

94/01,138/06,107/07,37/08,61/11,112/12)

Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, djed, baka ili osoba kojoj je temeljem rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi dijete povjereno na odgoj i čuvanje radi potpore uzdržavanja i odgoja djece.

Pored redovnog dječjeg doplatka, ovaj Zakon predvidio je uvećani dječji doplatak za dijete sa težim oštećenjem zdravlja koji se može isplaćivati do kraja kalendarske godine u kojoj  navršava  27 godina života.

Korisnici koji su pravo na doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja ostvarili do

31.12.2001.g. to pravo pripada i nakon navršene 27.godine života.

Zahtjev za priznavanje prava na doplatak za djecu podnosi se  područnoj službi Hrvatskog zavodu za mirovinsko osiguranje  prema mjestu prebivališta  podnosioca uz popratnu dokumentaciju tijekom cijele godine, a obnavljanje zahtjeva već postojećeg prava  treba se izvršiti do zaključno 28.02. u svakoj godini.

Pravo se priznaje od dana podnošenja zahtjeva.

Dijete sa težim oštećenjem zdravlja smatra se:

  • potpuna i trajna nesposobnost za samostalan život i rad
  • teže tjelesno ili mentalno oštećenje
  • teža psihička bolest ili
  • teže promjene u zdravstvenom stanju

Teže oštećenje zdravlja može se dokazivati putem:

  1. nalaza i mišljenja tijela vještačenja pri Centru za socijalnu skrb
  2. nalaza i mišljenja nadležnog vještaka Zavoda za zdravstveno osiguranje
  3. rješenjima o korištenju prava na osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu (dokaz čl.38. o postojanju težeg ili teškog invaliditeta ), dopust do 8.godine ili skraćeno radno vrijeme

Ako dijete kod Centra za socijalnu skrb privremeno koristi doplatak za pomoć i njegu u smanjenom opsegu jer je utvrđena takva privremena potreba,a nije utvrđen teži ili teški invaliditet po čl.38.st.2 ne pripada krugu djece sa težim oštećenjem i nema pravo na uvećani dječji doplatak.

Visina takvog doplatka je 25% proračunske osnovice, neovisno o prihodima domaćinstva i trenutno iznosi 831,50 kn.

Za dijete koje je na stalnom smještaju u kojem ima uzdržavanje na teret proračuna uvećani dječji doplatak se ne isplaćuje.

c) Pravo na besplatno dopunsko osiguranje

(ovo pravo regulirano je Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN

85/06,150/08 i 71/10 te Odlukom o osjeni police dopunskog zdravstvenog osiguranja (NN 91/13)

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje jest: dopunsko zdravstveno osiguranje, dodatno i privatno zdravstveno osiguranje za osobu koja je obavezno zdravstveno osigurana za pokriće troškova zdravstvene zaštite u smislu većeg opsega prava.

Ustanovljuje se ugovorom između ugovaratelja i osiguravatelja. Osiguranja provode društva koja dobiju dozvolu za takav rad, ali i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) provodi dopunska osiguranja.

Prema najnovijoj Odluci o cijeni police dopunskog osiguranja od 06.09.2013. ona iznosi 840,00 kn godišnje, odnosno 70,00 kn mjesečno.

Iz državnog proračuna izdvajaju se sredstva za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja koje provodi HZZO:

-osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe sa tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi.

Dokaz za gore navedeno su slijedeća rješenja:

  1. rješenje ZMRO da osoba ima 100% tjelesno oštećenje ili 100% invaliditet
  2. da je osoba u potpunosti ovisna o tuđoj njezi i pomoći što dokazuje nalazom i mišljenjem centra za socijalnu skrb ili rješenjem o doplatku za pomoć i njegu odnosno osobnu invalidninu
  3. osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti ( rješenje općinskog suda ili rješenje o produženoj roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti ili rješenje o skrbništvu)

 

7. PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Intencija društva je da od najranije dobi putem rane intervencije kod djece prepozna različitosti u razvoju i specifičnost potreba te prema tome osmisli i načine njihovih zadovoljavanja. Stoga je posebna pozornost potrebna  djeci s teškoćama u razvoju da im se od  predškolske dobi kroz redovne ili specificirane dječje vrtiće, igraonice, udruge, tretmane omogući zdraviji i napredniji status, ali kako njima tako i roditeljima.Timovi podrške veoma su bitni i najčešće se formiraju uz udruge i razna društva građana koja putem projekata osmišljavaju i provode razne programe dobrobiti.

Pri Uredu državne uprave u županijama  postoji Služba za društvene djelatnosti sa Odsjekom sa prosvjetu i kulturu koja se bavi utvrđivanjem najadekvatnijih oblika školovanja djece sa različitim teškoćama koja na ime specifičnog invaliditeta djeteta donosi rješenje o tome gdje i kamo se takvo dijete treba uključiti u obrazovni sustav.

Osnovno , srednjoškolsko i drugo obrazovanje može se odvijati u redovnoj školi  u redovnom razredu ali po posebnim ili individualniziranim programima,uz pomoć asistenta, u posebnim razredima ili odjeljcima,  u centrima za odgoj i obrazovanje specificiranim prema zdravstvenom oštećenju (npr. za slijepu i slabovidnu djecu, za osobe sa mentalnom retardacijom, za djecu sa oštećenjem sluha, itd.), u centrima za rahabilitaciju (djeca sa više vrsta oštećenja zdravlja) ili zasebnim ustanovama koje omogućavaju završetak školovanja do

21.godine u neko od zanimanja ili osposobljavanja.

Pri završetku osnovne škole veliku ulogu u daljnjem izboru zvanja i zanimanja ima Hrvatski zavod za zapošljavanje na čelu sa timom za profesionalnu rehabilitaciju koja donosi zaključak o tome koje zanimanje ima perspektivu.

Zato, većina tih ustanova imaju pored obrazovnog i  smještajni karakter bio on poludnevni, cjelodnevni, tjedni ili stalni, a što je posebno važno za djecu izvan mjesta stanovanja.Djeca se smještavaju bilo u samu ustanovu, učenički dom ili udomiteljsku obitelj. U tim slučajevima suradnja  Centara za socijalnu skrb te roditelja i ustanova je prirodna i neophodna.Rješenja o smještaju donosi Centar za socijalnu skrb na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, kao i o troškovima prijevoza, provođenja vikenda, blagadana i praznika u obitelji i druge okolnosti.

Kod izbora zanimanja djece sa teškoćama važan faktor je upućivanje na profesionalnu orjentaciju pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji  na osnovi procjene donosi zaključak o zanimanju koje će biti najoptimalnije i aktualizirano u praksi.

 

8. ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM

(ovo je regulirano Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom NN 143/02 i 33/05)

Zakonom se propisuju prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, pravo na rad i zapošljavanje u općim i posebnim uvjetima. Zakon govori u osnivanju ustanove za profesionalnu rehabilitaciju, zaštitne radionice, radni centar, osnivanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba te odgovornost.

Smisao je utvrditi preostalu smanjenu radnu sposobnost, dodatno obrazovati osobu sa invaliditetom i uključiti je u neki vid aktivne djelatnosti.

Odluku o pravu na profesionalnu rehabilitaciju  nezaposlenih osoba odlučuje područna služba

Zavoda za zapošljavanje na zatraženi zahtjev stranke, roditelja, skrbnika…

U okviru zapošljavanja pod općim uvjetima postoji obveza poslodavca da na određeni broj zaposlenih zaposli osobu sa invaliditetom i do 2014. u Hrvatskoj  bi u državnoj upravi  na 25 zaposlenih trebalo zaposliti 1 osobu sa invaliditetom.

Obaveza je poslodavca da uplaćuje doprinos za poticanje takvih osoba.

Isti zakon govori i o samozapošljavanju u smislu osnivanja  zadruga ili  obrta, profesionalne djelatnosti, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva i sl.

Osoba sa invaliditetom zasniva radni odnos sklapanjem ugovora o radu ili na drugi način propisan posebnim propisima (Zakon o radu, Kolektivni ugovor i dr.)

Kada nije u mogućnosti raditi kod poslodavca ili u zaštitnoj radionici osoba s invaliditetom može se uključiti u radni centar. O upućivanju u radni centar odlučuje Centar za socijalnu skrb na temelju zahtjeva.U tom slučaju ima položaj korisnika usluge.

Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju osniva se u svrhu organiziranja i izvođenja profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom i one mogu biti osnivači zaštitnih radionica i radnih centara.

Ustanovu za profesionalnu rehabilitaciju mogu osnivati RH, jedinice lokalne i regionalne samouprave, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruge, vjerske zajednice i sl. Sredstva za rad osigurava Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Zaštitna radionica je ustanova koja zapošljava najmanje 51% osoba sa invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih.

Radni centar je ustanova za zapošljavanje osoba sa invaliditetom koja ne postiže radni učinak veći od 50% primjeren dobi, stručnoj spremi, uvjetima rada te radno terapijskih aktivnosti.

Domaći ili strani poslodavac može osnovati posebnu radnu jedinicu za zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

Poslodavac koji zapošljava osobe s invaliditetom ili osoba koja se samozapošljava ima pravo na porezne olakšice, novčani poticaj i poticaje predviđene posebnim ugovorom.

Vlada RH osnovala je Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom kao javnu ustanovu. Više o tome, možete pronaći na web.stranici.

Fondom upravlja Upravno vijeće u kojem su zastupljeni predstavnici poslodavaca, sindikata i udruga invalida.Zakonom su određeni poslovi, financiranje i načini korištenja sredstava Fonda te nadzor nad radom.

Isti Fond donio je Odluku o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Prema ovoj Odluci poslodavac i osoba koja se samozapošljava imaju pravo na:

  1. Novčane poticaje u visini uplaćenog doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje i doprinosa za zapošljavanje
  2. Poticaje predviđene posebnim ugovorom o zapošljavanju osobe sklopljenim sa Fondom

Ti poticaji su:

  1. Jednokratna materijalna davanja: -obrazovanje zaposlenih osoba s invaliditetom,obrazovanje nezaposlenih osoba sa invaliditetom u cilju zapošljavanja

Obrazovanje u oba slučaja traje najduže 6 mjeseci, iznimno 12, a poticaj se isplaćuje poslodavcu ili samozaposlenoj osobi u visini 60% troškova obrazovanja.

  1. Sredstva za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada

Kod zapošljavanja na neodređeno vrijeme imaju pravo na naknadu za uklanjanje arhitektonskih barijera i prilagodbu tehničke opreme na radnom mjestu.

  1. Kreditna sredstva po povoljnim uvjetima namjenjena kupnji strojeva, opreme, alata i potrebnog pribora
  2. Naknada razlike zbog smanjenog radnog učinka, najviše u visini 50% plaće
  3. Sufinanciranje troškova asistenta u radu (pomagača) i radnog terapeuta tijekom rada.

Osobni asistent je osoba koja privremeno ili trajno pomaže osobi s invaliditetom u obavljanju određenih aktivnosti koje ne može samostalno obavljati.

Radni terapeut pruža posebnu pomoć ili daje podršku osobi s invaliditetom u svladavanju radnog procesa.

 

 

 

Kratki adresar i web-stranice ustanova i službi:

1.Ministarstvo socijalne skrbi i mladih                                                tel. +385 1 555 7111

  10 000 Zagreb, Savska cesta 66                                                           www.mspm.hr

  1. b) Sektor za osobe s invaliditetom i odrasle osobe +385 1 555 7121

    Zvjezdana Bogdanović, načelnica sektora      e-mail: Zvjezdana.Bogdanovic@mspm.hr                               

 

2 .Centar za socijalnu skrb Rijeka                                                           tel.  +385 51 499 101

    51000 Rijeka,M. Laginje 11a                    e-mail: centar.za.socijalnu.skrb.rijeka@ri.t-com.hr

     

       3.Centar za socijalnu skrb Pula                                                          tel. +385 52 214 537

           52 100 Pula, Sergijevaca ulica 2                 e-mail:  soc.skrb-pula@pu.t-com.hr                            

 

       4.Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje                                      www.hzzo.hr

          10 000 Zagreb, Margaretska 3

  1. b) Regionalni ured Rijeka, Slogin kula bb hzzonet.hr        tel. +385 51 355  311

  

  1. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje www.mirovinsko.hr    tel.+385 1 4595 500

         10 000 Zagreb, A.Mihanovića 3

  1. b) Područna služba u Rijeci,Slogin kula bb e-mail:zdravstvo@rijeka.hr   +385 51 356 111

 

  1. Grad Rijeka tel. +385 51 209 626

          Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb

          51 000 Rijeka, Korzo 16        e-mail:zdravstvo@rijeka.hr            www.rijeka.hr/zdravstvo

Šalteri Odjela: Titov trg 3                                                                          tel. +385 51  209  322        

   

    7.Ured državne uprave u PGŽ                                                                       tel.+385 51 354 111

          Služba za društvene djelatnosti        www.udupgz.hr

          Odsjek za prosvjetu i kulturu       e-mail: prosvjeta@pgz.tel.hr             51 000 Rijeka, Riva 10

 

  1. Hrvatski zavod za zapošljavanje e-mail: hzz@hzz.hr    tel. +385 1 6126 000

          10 000 Zagreb, Radnička cesta 1   

  1. b) Područna služba Rijeka         e-mail: Rijeka@hzz.hr      tel. +385 51 406 111           51 000 Rijeka, Bulevar oslobođenja 14

 

  1. Profesionalna orijentacija i rehabilitacija                                                 +385 51 261 519

51 000  Rijeka     Lošinjska 16,          e-mail: višnja.rakin@centaroprema.hr

                                                                  

  1. Fond za profesionalnu rehabilitaciju i fond.hr/index.php        tel. +385 1 604 0495        zapošljavanje osoba s invaliditetom

        10 000 Zagreb, Hebrangova 4/1                  e-mail: tajništvo@fond.hr

 

  1. Registar prava osoba sa invaliditetom http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivnosti/osobe_s_invaliditetom/registar_prava_osoba_s_invalidit etom