Rana intervencija

Rane godine sadrže jedinstvenu mogućnost utjecaja na djetetov razvoj s dugoročnim učincima. U tome osjetljivu razdoblju, interakcija male djece s okolinom ključ su za zdravi ljudski razvoj. (Ljubešić, 2003)

Stručnjaci različitih profila raznolikim mjerama pružaju stručnu podršku kroz različite vidove društvene skrbi o djeci s posebnim potrebama.

Stoga je „cilj rane intervencije korištenje svih izvora pomoći i podrške koji omogućavaju razvijanje ili poboljšanje postojećih sposobnosti djeteta i njegove interakcije u socijalnoj okolini. Uključenje u program rane intervencije vrijedno je za svu neurorizičnu djecu kao i za djecu kod koje je uočeno odstupanje, a teškoće mogu otežano utjecati i usporiti djetetov razvoj. Rana intervencija usmjerena je ne samo na dijete, već i obitelj i širu okolinu. Može se provoditi u obiteljskoj sredini, u odgojno-obrazovnoj ustanovi ili bolnici kao i  u nekoj od kombinacija.“ (Guralnick, 2007, str. 142)

Programi rane intervencije kojima se u sve ranijoj životnoj dobi uključuju djeca s razvojnim poremećajima i omogućava primjerena edukacijsko-rehabilitacijska, psihološka  podrška  kao i govorno- jezična terapija, novo su iskustvo za dijete kao i za obitelj.

Individualno savjetovanje roditelja i grupa podrške za roditelje pružaju nove spoznaje i povećavaju roditeljske kompetencije. Iskustva su to vrijedna svim uključenim korisnicima,  te umnogome mogu olakšati ionako težak i odgovoran, cjeloživotni izbor i posao- roditeljstvo.

 

Rezultati rane intervencije u djece s posebnim potrebama do tri godine života ukazuju na mogućnost usvajanja vještina i ponašanja tipičnih za redovnu populaciju, te omogućuju kvalitetno uključivanje djeteta u predškolske odgojno- obrazovne programe odnosno uključivanje u širu društvenu zajednicu.

Pri uključivanju djeteta u redoviti jaslički/ vrtićki predškolski program važno je procijeniti sposobnosti, ali i posebnosti djeteta, i ustvrditi potrebe djeteta kako bi takav oblik uključivanja pomogao djetetu, a ne naškodio.

Organiziranjem sustava rane intervencije za dijete i obitelj, umanjuje se ovisnost djeteta i obitelji o socijalnim i mirovinskim pravima i ustanovama koja ih pružaju

Projekt ”Rana intervencija u djece s pervazivnim razvojnim poremećajem putem sustava mobilne službe u lokalnoj zajednici” 2008/2009.

Program «Rana intervencija u djece s poremećajem iz autističnog spektra putem sustava mobilne službe u lokalnoj zajednici» 2011 / 2014 i 2014/2017 financira Ministarstvo socijalne politike i mladih (u tekstu MSPM).

Program obuhvaća pružanje usluga usmjerenih prema djeci sa sumnjom i/ ili potvrđenom dijagnozom poremećaja iz autističnog spektra, specifičnog miješanog razvojnog poremećaja i teškoćama komunikacije u spektru F80 – F89  tj. Poremećaji psihološkog razvoja (ICD, MKB 10, DSM V).

Usluge su usmjerene prema obitelji i djeci do navršene četvrte/ sedme godine djeteta u tekućoj pedagoškoj godini, s područja Grada Rijeke i Primorsko- goranske (PGŽ), Istarske i Ličko-senjske županije.

Navedeno odstupanje u djeteta uočeno od  roditelja, pedijatra i dr. (medicinskog osoblja), a po pozivu usmjerenom prema Udruzi i voditelju programa rane intervencije kao i iskazanoj potrebi roditelja, obitelj i dijete mogu se uključiti u programske aktivnosti po listi utvrđenih

  • Djeca sa mjestom stanovanja u Gradu Rijeci, ispod 4. godine života sa datumom početka programa 01. rujna 2013. sa ili bez dg., a koja nisu uključena u Dječji vrtić Rijeka,
  • Djeca iznad 4. god života sa ili bez dg. S mjestom stanovanja van područja PGŽ i Grada Rijeke, a koja nisu uključena u prikladan predškolski program

 

Sadržaj programa kreira se kroz područja razvoj kognitivnih vještina, razvoj percepcije, razvoj motorike, razvoj komunikacije, socijalni i emocionalni razvoj, razvoj svakodnevnih vještina.

 Zadaće odnosno prioriteti kroz navedena područja programa su razvijanje odnosno poučavanje:

  1. Funkcionalna spontana komunikacija
  2. Podučavanje u različitim kontekstima
  3. Podučavanje igre
  4. Podučavanje koje uključuje generalizaciju
  5. Pozitivni pristupi nepoželjnim ponašanjima
  6. Funkcionalne akademske vještine, kada je to primjereno (Bujas, Škrinjar, str. 252)

 

Metode i uvjeti za razvoj i učenje organiziraju se temeljem  izradjenog IOOP-a i prilagođeni su prvenstveno, u djetetovoj prirodnoj sredini -u obitelji, poštujući njegove senzorne karakteristike i specifičnosti (moguće osjetljivosti na svjetlost, zvuk, miris) koje mogu utjecati na dijete.

Stručni tim sastavljen od sveuč. spec. rane intervencije, psihologinje i logopetkinje temeljem:

  1. skreeninga (M- CHAT ) vrši inicijalnu procjenu djetetovih znanja, sposobnosti i vještina
  2. dijagnostičkih materijala (ADOS 2, Nepsy, Vineland, WISC IV, Reynell)  za koje su djelatnice prošle edukacije i posjeduju certifikat utvrđuju se potrebe djeteta.Procjenjuju se obiteljski resursi I potom izrađuje IPPO – a za obitelj IOOP- a za dijete.

Programski sadržaji :

Programski sadržaji usmjereni prema djeci i obitelji:

  • individualni habilitacijski, psihološki i logopedski postupci za djecu do 4- te god. starosti
  • uvježbavanje socijalno prihvatljivih oblika ponašanja
  • mini grupa edukacijske podrške za obitelj i djecu kroz igru – razvijanje prirodnog dijaloga (usvajanja pravila igre,
  • komunikacije sa vršnjacima) kao priprema za tranziciju u predškolski program
  • likovne radionice za braću i sestre malih korisnik
  • glazboterapijski postupci za korisnike
  • postupci senzorno – integracijske pedagogije
  • informiranje, savjetovanje obitelji o specifičnostima jezično-govornog razvoja (korištenje alternativne komunikacije,
  • znakovnog jezika, metoda globalnog čitanja)
  • informiranje i savjetovanje roditelja o primjeni postupaka senzorno- integracijske pedagogije, važnosti društvenih priča
  • savjetovanje roditelja o pristupu i odgoju kroz svakodnevne životne aktivnosti u obitelji i njihovu razumijevanju kroz
  • funkcionalnu analizu ponašanja
  • grupa psihološke podrške za roditelje
  • sustavna i stručna pomoć koja će ohrabriti i pomoći pri rješavanju poteškoća na koje roditelji nailaze (prava iz sustava
  • socijalne, zdravstvene i odgojno- obrazovne skrbi)
  • pomoć u organiziranju-uključivanju djece s poremećajem iz autističnog spektra u primjeren oblik predškolskog odgoja i naobrazbe
  • savjetovanje roditelja djece tipičnog razvoja koji žele dobiti odgovor na neko pitanje i tako riješiti nedoumice vezan uz djetetov odgoj i/ili razvoj
  • savjetovanje socijalne radnice o pravima za dijete i obitelj, a  koja proističu iz sustava mirovinske i socijalne zaštite

 

Programski sadržaji i usluge namijenjene stručnim timovima i djelatnicima predškolskih ustanova u koje se uključuju djeca sa sumnjom i/ili dg. PAS-a:

-informiranje djelatnika predškolskih ustanova o posebnostima djece s PAS-om

-opservacija i izrada IOOP -a i IPPO -a za djecu s PAS – om i obitelji

-informiranje i savjetovanje roditelja o posebnostima djece s PAS – om i upućivanje u prava koja proističu iz sustava socijalne i mirovinske skrbi

-praćenje – realizacije IOOP programa i savjetodavna podrška djelatnicima predškolskih ustanova u koje su uključena djeca s PAS-om.

 

U prilozima dolje nalaze se životopisi stručnih suradnica koje su trenutno aktivne u programu rane intervencije:

  1. Ivanka Pejić, voditeljica programa i stručna suradnica – CV
  2. Dijana Toljanić, stručna suradnica – CV
  3. Sanja Barić, stručna suradnica – CV
  4. Dubravka Anka Veršić, stručna suradnica, psiholog – CV
  5. Martina Gregorina Tomac, stručna suradnica, logoped – CV
  6. Vesna Slavuj, stručna suradnica, prof. likovne kulture – CV
  7. Kristina Jožanc Majer, stručna suradnica – CV
  8. Lidija Nekić, stručna suradnica – CV
  9. Ana Radović, stručna suradnica – CV
  10. Svijetlana Malnar, stručna suradnica – CV
  11. Petra Brusić, stručna suradnica, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe – CV
  12. Gordana Glušac, stručna suradnica, socijalna radnica

U prilozima dolje nalaze se životopisi stručnih suradnica koje su bile uključene u program rane intervencije:

  1. Jasna Šverko, stručna suradnica – CV
  2. Lidija Grlić Goščić, stručna suradnica – CV
  3. Maja Komar Lenac, stručna suradnica
  4. Anita Marić, volonter, psiholog – CV