Osvrt na: Konferencija ATAAC u Zagrebu – 16.10.2019. Hotel Westin

Pristustvovala sam drugom danu Konferencije 16.10.2019. – Potpomognuta komunikacija

1. Predavanje Meghan O’ Brien – Potpomognuta komunikacija, znanstveno utemeljene metode za neovisan uspjeh, fotografirala sam nekoliko slajdova koje prilažem u nastavku

2. Diana Mountain: Alati za intervencijsko planiranje potpomognute komunikacije: poster za procjenu i komunikacijsku podršku

– zanimljivo predavanje s posterom koji je vrlo konkretan i koji sam fotografirala za rad s djecom i prilažem ga u nastavku

3. Nils Normell: Stvaranje svijesti o potpomognutoj komunikaciji i asistivnoj tehnologiji

– zanimljivo predavanje o mogućnostima novih komunikacijskih tehnologija kojima je samo nebo granica, budući se puno napravilo na kreiranju i softwera i uređaja kojima se osobama sa svim vrstama invaliditeta omogućava izražavanje i komunikacija. Važnost ovog predavanja je da bi svaka država trebala ove uređaje staviti na liste pomagala koje bi osobe s invaliditetom trebale dobiti kako bi bile punopravni član društva, s mogućnošću izražavanja i komunikacije i utjecaja na društvena događanja, a što je temeljno ljudsko pravo. Naveo je primjer švedske ministrice socijalne skrbi koja je prepoznala potrebu i to implementirala u zakonska rješenja.

To je bila i poruka predavača, da trebamo zagovarati i lobirati Državu da to omogući svim svojim građanima koji zbog svojih zdravstvenih ograničenja nisu u mogućnosti komunicirati glasom i govorom.

4. Royden James: Budućnost tehnologije i inovacija u polju potpomognute komunikacije i alternativnog pristupa računalu

– poruka je bila važnost samoostvarenja osoba koje imaju problema s komunikacijom, a zahvaljujući ovim novim komunikacijskim tehnologijama mogu se napokon samostalno izraziti i komunicirati s okolinom.

5. Demo proizvoda Jabbla : VIBE

Predstavljen je komunikator i softwer za osobe koje ne koriste govor, vrlo zanimljiv i koristan, no nema ga prevedenog na hrvatski jer još nije uspostavljena suradnja s našim fakultetima ili ustanovama koje bi to u suradnji s firmom Jabbla napravile.

6. Video priča, prikazan je primjer kako osoba koja je nepokretna u krevetu i s komunikacijskim ograničenjem dobiva komunikator. Od proizvodnje u tvornici do stavljanja softwera u E-glasu i isporuke i montaže osobi koja će se njime služiti. Lijepi primjer da je osoba napokon dobila uređaj s kojim će moći komunicirati s okolinom i imati mogućnost i razvijati svoje kreativne sposobnosti i interese zahvaljujući tom uređaju.

7. Paul Thompson: AbleNet: Korak dalje

– predstavio  je AblaNet tehnologiju u polju komunikacija i spomenuo da je tehnologija prisutna u svim segmentima našeg života od kućanstva, privrede, zabave, itd… i da je neophodna u današnjem vremenu.  Kod nas je to E- glas koji takve softwere implementiraju  u računala, tablete, uređaje koji će krajnjim korisnicima poslužiti za upotrebu u svakodnevnom životu i olakšati im komunikaciju i sporazumijevanje s okolinom.

8. Centar za autizam Osijek – Sanda Zlatarić

Predstavila je novo otvoreni Centar za autizam u Osijeku, prvu ciljano građenu ustanovu za osobe s autizmom u Hrvatskoj, iznimno modernu i suvremeno opremljenu školu za ovu populaciju i navela podatke o troškovima i broju štićenika i nastavnog kadra, te raznih sadržaja i aktivnosti koje se provode i planovima da razviju programe podrške roditeljima i ranu intervenciju s djecom koje očekuju uskoro realizirati.

9. Iva Kovačević, Mateja Vukašinec: Primjena asistivne tehnologije u kabinetu senzorne integracije

Predstavljen je rad kabineta senzorne integracije, zanimljivi primjeri rada s djecom, opreme koja se koristi i entuzijazma ljudi koji rade s djecom. Krasan primjer dobre prakse.

10. Jurgen Kohl: Financiranje asistivne tehnologije u Njemačkoj – REHAVISTA, uspješna priča

Predstavio je model zdravstvenog sustava Njemačke koji je utemeljio još kancelar Bismark, kod njih liječnici propisuju potrebu za ne samo lijekovima već i osobnim pomagalima za sve vrste osoba s invaliditetom, pa tako i komunikatore za osobe kojima su potrebne. Njihov sustav je vrlo razvijen i prati potrebe građana, no isto tako i kontrolira da te potrebe budu realne i svrsishodne.

11. Tematska diskusija: poremećaji iz spektra autizma u kojoj su sudjelovali dva roditelja iz Švedske i defektologica iz USA i govorili o praksi i problemima koje su praktički zajedničke svim roditeljima pa i struci u svim zemljama svijeta. Ulaže se puno podrške djeci i roditeljima rane i školske dobi, no uz sve to roditelji se ipak trebaju nahodati i tražiti da sve što je na papiru navedeno i realiziraju. Postavila sam pitanje kako je to riješeno za djecu u Švedskoj i kako rješavaju problematiku odraslih osoba. Postoji podrška u školi, kući, naknade za dosta toga, no sve se to treba tražiti i birokratski rješavati, a za odrasle postoje smještajni kapaciteti i stambene zajednice kao i pomoć u kući.

12. Prezentacija postera – fotografirala sam neke od njih koje prilažem

13. Radionica Boardmaker na kojoj sam djelomično sudjelovala i gdje se prezentiralo kako se radi sa tim programom komunikacijskih slika i provjere rezultata rada s djetetom.

Rezime:

Zanimljiva konferencija sa puno predstavljanja raznih proizvođača komunikacijskih uređaja, teško se snaći u tome, ima impresivnih stvari i treba odabrati ono što je najprimjerenije i najkorisnije pojedinim razvojnim i komunkacijskim teškoćama osoba ovisno o zdravstvenoj problematici. No uistinu tehnologija je uznapredovala pa tako i osobe koje ne mogu ničim osim  očima komunicirati mogu se izraziti pomoći ovih novih uređaja i softwera. Impresivno uistinu.

A vidjeli smo i primjere dobre prakse iz rada naših domaćih ustanova i stručnih djelatnika.

Na kraju bih naglasila da je na prvom danu Konferencije 15.10.2019. bio glazbeni nastup našeg Jana Šokčevića i benda Riječki dečki iz Centra za autizam Rijeka. Imali su zapažen i pohvaljen glazbeni nastup koji je oduševio publiku, a naš Jan je sudjelovao u Engleskoj na Autism got Talent i osvojio publiku. Ponosni smo na nastup našeg Jana i benda Riječki dečki koji čine djeca i odrasli Centra za autizam Rijeka.

Lidija Penko, predsjednica